Select your Top Menu from wp menus

09.05.

Kraj Drugog svetskog rata u Evropi i Dan pobede nad fašizmom – 1945. godine

Kraj Drugog svetskog rata u Evropi i Dan pobede nad fašizmom – 1945. godine
Photo Credit To Wikipedia/RIA Novosti archive, image #802356 / Vladimir Rodionov / CC-BY-SA 3.0

Story Highlights

  • Na današnji dan 1945. godine, nemački feldmaršal Vilhelm Kajtel potpisao je u Berlinu završni dokument o okončanju Drugog svetskog rata. U ime saveznika dokument su potpisali sovjetski maršal Georgij Žukov i britanski general Artur Teder.

Dan pobede nad fašizmom je dan kada je Nacistička Nemačka potpisala kapitulaciju u Drugom svetskom ratu. Slavi se 9. maja, iako je Drugi svetski rat konačno završen tek nekoliko meseci kasnije bezuslovnom kapitulacijom carskog Japana posle tragične upotrebe atomske bombe u Hirošimi i Nagasakiju.

Naime 9. maja 1945. godine sovjetski maršal Žukov i britanski general Artur Teder ratifikovali su ispred Saveznika sporazum o nemačkoj kapitulaciji, koji je dan ranije u ime Trećeg rajha potpisao nemački feldmaršal Vilhelm Kajtel.

Počev od tada, ovaj dan se svečano obeležava u velikom broju zemalja sveta, i to u Rusiji, Jermeniji, Azerbejdžanu, Belorusiji, Gruziji, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Tadžikistanu, Turkmenistanu, Ukrajini, Uzbekistanu i Izraelu od 2000./

Najveća parada održava se svake godine 9. maja u Moskvi, sa velikim mimohodom više rodova vojske i preleta avijacije. Na toj paradi se svaki put pokažu i poslednja postignuća ruske tehnologije ali i oprema iz Drugog svetskog rata.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1502 – Španski moreplovac Kristofer Kolumbo isplovio je iz španske luke Kadis na četvrto i poslednje putovanje u Novi svet. Kolumbo je umro 1506. u Španiji uveren da je na svojim putovanjima stigao u Aziju.

1788 – Britanski parlament je ukinuo trgovinu robljem.

1800 – Rođen je Džon Braun, borac za ukidanje ropstva u SAD. Izvršio je čuveni napad na arsenal u Harpers Feriju 1859, zbog čega je optužen za izdaju i pobunu robova i osuđen na smrt vešanjem. Njegovo pogubljenje 2. decembra 1859. dovelo je do zaoštravanja borbe između abolicionista i robovlasnika.

1805 – Umro je jedan od najvećih nemačkih i svetskih pesnika Fridrih Šiler. Veliku slavu stekao je dramama “Razbojnici”, “Don Karlos” i “Vilhelm Tel”, koje su i danas na repertoarima svetskih pozorišta.

1850 – Umro je francuski hemičar Žozef Gejlisak, koji je utvrdio da se pritisak gasa povećava u zavisnosti od temperature.

1860 – Rođen je škotski pisac Džejms Metju Beri, autor pripovetke o Petru Panu.

1877 – Rumunija je proglasila nezavisnost, mesec dana nakon što je sklopila savez sa Rusijom protiv Otomanskog carstva.

1901 – U Melburnu je otvoren prvi parlament Australije.

1911 – Grupa oficira, učesnika u dvorskom prevratu i ubistvu kralja Aleksandra Obrenovića 1903, osnovala je u Beogradu tajnu organizaciju “Ujedinjenje ili smrt” (“Crna ruka”).

1926 – Amerikanci Ričard Berd i Flojd Benet prvi su preleteli avionom Severni pol.

1927 – Kanbera je postala glavni grad Australije umesto Melburna.

1931 – Umro je američki fizičar Albert Majkelson, koji je pomoću rotirajućeg ogledala odredio tačnu brzinu svetlosti. Nobelovu nagradu za fiziku dobio je 1907.

1936 – Italija je zvanično okupirala Abisiniju (Etiopija) i italijanskog kralja Vitorija Emanuela III proglasila abisinskim carem.

1945 – Nemački feldmaršal Vilhelm Kajtel potpisao je u Berlinu završni dokument o okončanju Drugog svetskog rata. U ime saveznika dokument su potpisali sovjetski maršal Georgij Žukov i britanski general Artur Teder. Dokument o bezuslovnoj predaji Nemačke potpisan je 7. maja u Remsu.

1946 – Kralj Vitorio Emanuele III je abdicirao, a Italija je postala republika.

1948 – Komunistička partija Jugoslavije odbacila je optužbe sovjetskih komunista protiv politike jugoslovenskog rukovodstva. Usledila je Rezolucija Informbiroa i višegodišnji politički i ekonomski pritisak tadašnjeg sovjetskog bloka na Jugoslaviju.

1950 – Ministar inostranih poslova Francuske Rober Šuman uputio je poziv za pomirenje između Francuske i Nemačke i predložio stvaranje Zajednice za ugalj i čelik, prethodnice Evropske unije. Šumanov plan je 1951. godine potpisalo šest zemalja. Ovaj datum obeležava se kao Dan evropskih integracija.

1952 – Širom Jugoslavije održani su masovni protesti zbog Londonskog sporazuma kojim je Zona “A” Slobodne teritorije Trst pripala Italiji.

1960 – SAD su postale prva zemlja u kojoj su legalizovane pilule za sprečavanje začeća.

1976 – Ulrike Majnhof, vođa zapadnonemačke terorističke grupe “Bader-Majnhof”, obesila se u zatvorskoj ćeliji.

1978 – U parkiranom automobilu u centru Rima pronadjeno je telo bivšeg italijanskog premijera Alda Mora, kojeg su teroristi “Crvenih brigada” oteli 54 dana ranije.

1986 – Umro je nepalski planinar Tenzing Norgaj, koji je s Novozelanđaninom Edmundom Hilarijem u maju 1953. prvi osvojio “krov sveta” Maunt Everest.

1993 – Počeli su sukobi Hrvata i Muslimana u Mostaru koji su doveli do podele grada na muslimanski i hrvatski deo. Muslimani i Hrvati su do tada bili saveznici u borbama protiv Srba u bosanskom ratu (1992-95).

1995 – Na kraju trodnevne proslave 50-godišnjice završetka Drugog svetskog rata u Evropi i Dana pobede, svetski lideri pozvali su na globalno pomirenje. Centralne proslave održane su u Parizu i Moskvi.

1996 – Joveri Museveni pobedio je na prvim predsedničkim izborima organizovanim u Ugandi posle 16 godina.

2001 – Predsedniku SR Jugoslavije Vojislavu Koštunici u Njujorku je uručena nagrada Instituta Istok-Zapad za svetskog državnika godine.

2001 – U haosu koji je na stadionu u Akri (Gana) nastao kada je policija bacila suzavac na razjarene navijače, 126 ljudi izgubilo je život.

Facebook Comments Box

Related posts