Select your Top Menu from wp menus

06.05.

U manastiru Mileševa sahranjene mošti Svetog Save – 1237. godine

U manastiru Mileševa sahranjene mošti Svetog Save – 1237. godine
Photo Credit To Wikipedia

Story Highlights

  • Na današnji dan 1237. godine, u manastiru Mileševa sahranjene su mošti Save Nemanjića - Svetog Save, prvog srpskog arhiepiskopa, koji je umro 27. januara 1235. u Velikom Trnovu (Bugarska). Turci su 1594. izvadili mošti i spalili ih na Vračaru u Beogradu.

Sveti Sava je bio srpski princ, monah, iguman manastira Studenice, književnik, diplomata i prvi arhiepiskop autokefalne Srpske pravoslavne crkve. Rođen je kao Rastko Nemanjić, najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, i brat kraljeva Vukana i Stefana Prvovenčanog.

Kao mladić dobio je od oca Zahumlje na upravu. Međutim, Rastko je pobegao na Svetu goru i zamonašio se u ruskom manastiru Svetog Pantelejmona, gde je dobio ime Sava. Kasnije je sa svojim ocem, koji se u međuvremenu zamonašio i dobio ime Simeon, podigao manastir Hilandar, prvi i jedini srpski manastir na Svetoj gori.

Njegova najznačajnija pisana dela su „Žitije Svetog Simeona“, „Karejski tipik“, „Hilandarski tipik“ i „Studenički tipik“, kao i „Zakonopravilo“.

Po povratku sa hodočašća u Jerusalim, prolazio je kroz Bugarsku. Tu je preminuo 14. januara 1236. i bio sahranjen u tadašnjoj bugarskoj prestonici Trnovu. Njegov sinovac, srpski kralj Vladislav, inače zet bugarskog cara Asena, posle godinu dana je preneo njegove mošti iz Trnova u manastir Mileševu. Stefan Vukčić Kosača se 1448., po osvajanju manastira Mileševa, proglasio „hercegom od Svetog Save“, a oblast kojom je upravljao kasnije je dobila ime Hercegovina.

Posle jednog ustanka Srba protiv Osmanskog carstva, turski zapovednik Sinan-paša je 1594. naredio da se spali mošti svetoga Save na Vračaru. Na mestu za koje se veruje da se to desilo podignut je Hram Svetog Save. U Srbiji se dan njegove smrti po gregorijanskom kalendaru (27. januar) proslavlja kao Dan prosvete.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1237 – U manastiru Mileševa sahranjene su mošti Save Nemanjića (Svetog Save), prvog srpskog arhiepiskopa, koji je umro 27. januara 1235. u Velikom Trnovu (Bugarska). Turci su 1594. izvadili mošti i spalili ih na Vračaru u Beogradu.

1527 – Vojska burbonskog vojvode Karla opustošila je i opljačkala Rim i pobila oko 4.000 njegovih stanovnika.

1626 – Holandski naseljenik Peter Minuit kupio je za bižuteriju u vrednosti od 25 dolara od Indijanaca ostrvo Menhetn, na kojem je kasnije izgrađen Njujork.

1757 – U Sedmogodišnjem ratu pruski kralj Fridrih II osvojio je Prag koji su branile austrijske trupe.

1758 – Rođen je jedan od vođa francuske revolucije Maksimilijande Robespjer, vođa jakobinaca i začetnik revolucionarnog terora.

1840 – Puštene su u promet prve poštanske marke u Velikoj Britaniji – od jednog i dva penija s likom kraljice Viktorije I.

1856 – Rođen je austrijski psihijatar Zigmund Frojd, osnivač psihoanalize.

1856 – Rođen je američki istraživač Edvin Piri. Vodio je prvu ekspediciju koja je 1909. stigla na Severni pol.

1861 – Rođen je indijski pisac i filozof Rabindrant Tagore, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913. (“Gradinar”, “Gitandžali”, “Grupa priča”, “Zlatan čamac”).

1862 – Umro je američki pisac Henri Dejvid Toro, jedinstven pesnik i filozof prirode u američkoj književnosti. Dvogodišnje iskustvo usamljeničkog života u prirodi opisao je u knjizi “Valden, ili život u šumi”.

1868 – Rođen je srpski matematičar Mihajlo Petrović, poznat kao Mika Alas, osnivač beogradske matematičke škole, professor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije.

1895 – Rođen je američki glumac italijanskog porekla Rudolf Valentino, zvezda i idol nemog filma (“Četiri jahača apokalipse”, “Šeik”, “Šeikov sin”, “Krv i pesak”).

1910 – Umro je Eduard VII, kralj Velike Britanije i Irske od januara 1901. Nasledio ga je sin Džordž V.

1915 – Rođen je američki filmski glumac, režiser i producent Orson Vels, dobitnik Oskara za životno delo 1971. Njegov “Građanin Kejn” smatra se jednim od najboljih filmova u istoriji kinematografije (“Magbet”, “Otelo”, “Treći čovek”).

1919 – Na Versajskoj mirovnoj konferenciji Nemačkoj su oduzete kolonije u Africi.

1932 – Francuskog predsednika Pola Dumea (Paul Doumer) u Parizu je ubio ruski emigrant.

1949 – Umro je belgijski pisac flamanskog porekla Moris Meterlink, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913.

1974 – Zapadnonemački kancelar Vili Brant podneo je ostavku zbog špijunske afere u kojoj je otkriveno da je njegov bliski saradnik Ginter Gijom bio istočno nemački špijun.

1979 – Na izborima u Austriji pobedila je Socijalistička partija Bruna Krajskog.

1981 – SAD su proterale sve libijske diplomate, tvrdeći da vlada Libije podržava međunarodni terorizam.

1991 – U Splitu su izbile demonstracije protiv JNA u kojima je ubijen vojnik Saško Gešovski.

1992 – Umrla je Marlen Ditrih (Marlene Dietrić), američka filmska glumica nemačkog porekla, legendarna “fatalna žena” (“Plavi anđeo”, “Šangaj-ekspres”, “Svedok optužbe”).

1993 – Skupština Republike Srpske na Palama odlučila je da se o Vens-Ovenovom mirovnom planu za Bosnu izjasni narod. Na referendum 15. i 16. maja protiv plana je glasalo 96 odsto birača.

1994 – Otvoren je tunel ispod Lamanša.

1996 – Vlada predsednika Gvatemale Alvara Arsua i vođe levičarske gerile su potpisali sporazum o okončanju 35-godišnjeg građanskog rata.

1999 – Ministri inostranih poslova sedam najrazvijenijih zemalja Zapada i Rusije (Grupa 8) dogovorili su se na sastanku u Bonu o principima za okončanje rata na Kosovu.

2000 – U blizini Nanta na jugu Francuske u izgorelom automobile fiat uno, pronađeno je telo paparaca Žan Pola Andansona, koji je poslednjih deset godina fotografisao kraljevske porodice i filmske zvezde. On i njegov auto dovođeni su u vezu za saobraćajnom nesrećom u Parizu kada je poginula princeza Dajana i njen prijatelj Dodi El Fajed.

2004 – Sud u Libiji osudio je pet medicinskih sestara iz Bugarske i jednog palestinskog lekara na smrtnu kaznu (kasnije preinačena u doživotni zatvor), zbog optužbi da su namerno inficirali oko 400 libijske dece verusom HIV u pedijatrijskoj bolnici u Bengaziju. Nakon potpisivanja sporazuma sa EU i prikupljanja novca za odštetu porodicama zaražene dece, Libija je 24. jula 2007. oslobodila medicinske radnike, koji su odmah otputovali u Bugarsku gde su pomilovani.

2005 – Umro je Džoi Grant, legendarni umetnik “Diznija”, autor Kraljice-veštice u dugometražnom crtanom filmu “Snežana i sedam patuljaka”.

Facebook Comments Box

Related posts