Select your Top Menu from wp menus

27.04.

Preminuo Stepa Stepanović, legendarni srpski vojvoda – 1929. godine

Preminuo Stepa Stepanović, legendarni srpski vojvoda – 1929. godine
Photo Credit To Wikipedia

Stepan Stepanović – Stepa bio je srpski i jugoslovenski vojvoda. Učesnik je srpsko-turskih ratova (1876—1878), kao pitomac-narednik, kasnije potporučnik. Dva puta bio je i ministar vojni.

U noćnom napadu, na istočnim padinama Cera, porazio je 21. diviziju austrougarskog 8. korpusa čime je omogućio pobedu Srba u Cerskoj bici. Za tu savezničku pobedu nad Centralnim silama, 20. avgusta 1914. godine, unapređen je u čin vojvode.

Njegova armija je u bici na Drini požrtvovano branila Mačvu, uspešno odbijala više koncentričnih napada nadmoćnijih austrougarskih snaga, prikovala Poćorekovu Petu armiju za obale Drine i Save i mesecima iscrpljivala i trošila njene snage.

U Kolubarskoj bici (od 16. novembra do 15. decembra 1914), Druga armija je na desnoj obali Kolubare najpre zaustavila neprijateljski napad, a zatim učestvovala u manevarskim poduhvatima vojvode Radomira Putnika i generala Živojina Mišića, što je dovelo do sloma austrougarske Balkanske vojske.

Za vreme invazije na Srbiju u jesen 1915. godine, Stepanovićeva armija je zajedno sa Timočkom vojskom, osujetila pokušaj bugarske Prve armije da kroz nišavsku zonu prodre u pozadinu glavnih snaga Srpske vojske angažovane na severnom frontu i time umnogome doprinela propadanju Makenzenovih planova o brzom okruženju i uništenju Srpske vojske.

Iako je imao značajnu ulogu u reorganizaciji Srpske vojske na Krfu i njenim prvim uspesima na frontu kod Gorničeva, na Kajmakčalanu i oko Bitolja, najveći uspeh vezan je za proboj solunskog fronta i izbacivanje Bugarske iz rata.

Vojnici Stepanovićeve Druge armije su u jakom naletu probile neprijateljski utvrđeni front na Dobrom polju i Kozjaku i zajedno sa Prvom armijom i savezničkim snagama, bez predaha, gonile razbijene bugarske i nemačke trupe sve dok, 29. septembra 1918. godine, nisu prinudile Bugarsku na kapitulaciju i otvorile put za konačno oslobođenje Srbije.

Ta vešto izvedena operacija i prva saveznička pobeda, koju je izvojevala srpska vojska u Cerskoj bici, uvrstile su ga u red najvećih vojskovođa Prvog svetskog rata i srpske ratne istorije.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1521. Stanovnici filipinskog ostrva Maktan ubili su portugalskog moreplovca Ferdinanda Magelana, komandanta prve ekspedicije oko sveta.

1737. Rodjen je engleski istoričar Edvard Gibon, autor dela “Opadanje i propast Rimskog carstva”.

1791. Rodjen je američki pronalazač Semjuel Finli Breze Morze, izumitelj telegrafa i Morzeove azbuke.

1822. Rodjen je američki general i državnik Julisiz Simpson Grant, predsednik SAD od 1869. do 1877. U Američkom gradjanskom ratu (1861-65) predvodio je armiju Severa i prisilio na kapitulaciju komandanta snaga Konfederacije Roberta Lija.

1830. Južnoamerički vojskovodja i prvi predsednik Kolumbije Simon Bolivar, optužen za diktatorske ambicije, podneo je ostavku.

1830. Beograd je dobio prvo ulično osvetljenje – fenjere sa svećama.

1909. Grupa pod nazivom “Mladi Turci” oborila je sa vlasti turskog sultana Abdula Hamida.

1915. Umro je ruski kompozitor i pijanista Aleksandar Nikolajevič Skrjabin, preteča ekspresionizma u muzici (“Božanstvena poema”, “Prometej”, “Poema ekstaze”).

1932. Rodjen je bivši južnoafrički ministar inostranih poslova Pik Bota koji je 17 godina, koliko je bio na tom položaju, nastojao da ubedi svet da je aparthejd pravo rešenje za rasne razdore.

1937. Umro je italijanski revolucionar Antonio Gramši, osnivač Komunističke partije Italije 1921. godine.

1941. U Atinu, u Drugom svetskom ratu, ušli su nemački tenkovi.

1945. Uhapšen je italijanski diktator Benito Musolini. Streljan je narednog dana u mestu Donga, na obali jezera Komo.

1950. Velika Britanija je priznala Izrael.

1956. Roki Marćano povukao se iz boksa kao jedini nepobedjeni svetski šampion u teškoj kategoriji.

1960. Proglašena je nezavisnost afričke države Togo, bivše francuske kolonije.

1961. Sijera Leone je stekla nezavisnost od Velike Britanije.

1972. U Bukureštu je umro Kvame Nkrumah, prvi premijer i predsedik Gane i jedan od lidera Pokreta nesvrstanih zemalja.

1978. Avganistanske vojne snage preuzele su vlast i uspostavile vladu zasnovanu na islamskim principima. Predsednik Mohamed Daud je ubijen, a novi predsednik Nur Mohamed Taraki proklamovao je Demokratsku Republiku Avganistan.

1992. Po raspadu SFRJ proglašena je Savezna Republika Jugoslavija (SRJ), zajednička država Srbije i Crne Gore, koja je trajala nepunih 11 godina. SRJ je proglašena na osnovu Ustava (“Žabljački ustav”) donetog istog dana. Prethodno su poslanici u Saveznom veću Skupštine SFRJ doneli Deklaraciju o stvaranju SRJ.

1992. Zambijski vojni avion u kojem su bili fudbalski reprezentativci te afričke zemlje, srušio se u Atlantski okean blizu Gabona. Poginulo je svih 30 putnika.

1992. Rusija i još 12 bivših sovjetskih republika su postale članice Medjunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke.

1993. Eritreja je stekla nezavisnost od Etiopije posle tri decenije gradjanskog rata i referenduma na kojem su gradjani glasali za nezavisnost.

1993. Predstavnici Kine i Tajvana počeli su u Singapuru razgovore, prve od završetka kineskog gradjanskog rata 1949. godine.

1997. U Hongkongu je zvanično otvoren najduži viseći drumsko-železnički most u svetu koji je povezao grad s novim aerodromom.

1999. U vazdušnim napadima NATO na SR Jugoslaviju pogodjen je centar Surdulice. Poginulo je 17 ljudi, ranjeno je 11, a oko 300 zgrada je srušeno ili oštećeno.

2001. Rusija je potpisala ugovor sa Severnom Korejom o osavremenjavanju oružja koje je dobila tokom sovjetske ere.

2003. Na predsedničkim izborima u Paragvaju pobedio je Nikanor Duarte Frutos čime se nastavila 55-godišnja vladavina njegove partije Kolorado koja je u svetu najduže na vlasti.

2005. Najveći avion na svetu, evropski “Erbas A380”, poleteo je prvi put. Avion je dugačak kao osam autobusa, ima prostor na krilima dovoljnog za parkiranje 70 automobila, a na dva nivoa može da primi 800 putnika. Avion je veličinom preuzeo primat od “Boinga 747”, kao najvećeg aviona koji je ikada leteo.

2010. Ruski i ukrajinski parlamenti ratifikovali su sporazum o produženju boravka ruske Crnomorske flote u Sevastopolju do 2042. godine, koji su u Harkovu potpisali predsednici Rusije i Ukrajine, Dmitrij Medvedev i Viktor Januković.

Facebook Comments Box

Related posts