Select your Top Menu from wp menus

16.04.

Rođen Čarli Čaplin, glumac i jedan od najvećih komičara svih vremena – 1889. godine

Rođen Čarli Čaplin, glumac i jedan od najvećih komičara svih vremena – 1889. godine
Photo Credit To Wikipedia

Na današnji dan 1889. godine rođen je engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent Čarli Čaplin. Karijeru je napravio u SAD, a 1952. emigrirao u Švajcarsku, gde je umro 1977. Tokom 40 godina snimio je 75 kratkih i dugometražnih filmova, a 1972. dobio je Oskara za životno delo.

Ser Čarls Spenser Čaplin poznat kao Čarli Čaplin bio je američki filmski režiser, glumac, scenarist i producent britanskog porekla, jedan od najvećih komičara svih vremena. Vešto je vladao mimikom i slepstik komedijom.

Njegove komedije su mešavina vodvilja, pantomime, improvizacije i cirkusa. Jedan je od pionira kinematografije i najvećih sineasta svih vremena.

Zaslužan je za širenje popularnosti filma i za njegovo priznanje u sferama tradicionalne kulture. Njegov izvorni humanizam formiran u periodu teške mladosti izražen je u liku dobroćudne skitnice Čarlija čija je dobrota prema okolini srazmerna njenim zlim namerama. Učinio je da svima postane jasna snaga filmskog govora i njegova moć u afirmaciji univerzalnih i trajnih ljudskih vrednosti.

Napustivši Sjedinjene Države od 1952. je živeo u Evropi, uglavnom u Švajcarskoj. U tom periodu je ostvario mali broj svojih zamisli. U Sjedinjene Države se vratio 1972. godine jer je nagrađen Oskarom za životno delo. Dobitnik je Oskara za najbolju muziku za film Svetlosti pozornice iz 1973. godine, i dva počasna Oskara. Njegovim najpoznatijim filmom se smatra Veliki diktator iz 1940.

Američki filmski institut ga je stavio na deseto mesto na listi 100 najvećih glumaca dvadesetog veka. Čarli Čaplin je jedno od najprepoznatljivijih lica u istoriji filma. Najveća je filmska zvezda do kraja dvadesetih godina dvadesetog veka.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1346. U Skoplju srpski kralj Dušan Stefan Nemanjić krunisan za cara. Istovremeno proglašena srpska patrijaršija s prvim srpskim patrijarhom Joanikijem.

1828. U Francuskoj, gde je boravio u dobrovoljnom egzilu od 1824, umro španski slikar Francisko de Goja. Kao dvorski slikar napravio portrete članova kraljevske porodice, dvorana i uglednih ličnosti, a među najpoznatije njegove slike ubrajaju se “Odevena Maja” i “Gola Maja”.

1844. Rođen francuski književnik Anatol Frans, član Francuske akademije, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1921.

1850. Umrla francuska vajarka Mari Tiso, 1802. osnovala londonski Muzej voštanih figura.

1856. Usvojena Pariska deklaracija o pomorskom pravu za vreme rata.

1859. Umro francuski političar i istoričar Aleksis Klerel Tokvil, čije je delo imalo značajan uticaj na razvoj građanske demokratije.

1867. Rođen američki pilot i konstruktor aviona Vilbur Rajt koji je 1903. s bratom Orvilom izveo prvi let avionom. Let trajao 59 sekundi, a avion preleteo 285 metara. Braća Rajt 1909. osnovala kompaniju za proizvodnju aviona.

1872. Rođena srpska slikarka nemačkog porekla Beta Vukanović. Bila profesor na beogradskoj Umetničkoj školi i jedan je od osnivača društva srpskih umetnika, slikara i vajara “Cvijeta Zuzorić”.

1879. Umrla Berandet Subiru, čija je vizija Device Marije prethodila stvaranju svetilišta u Lurdu u Francuskoj.

1889. Rođen engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent Čarli Čaplin. Karijeru napravio u SAD, a 1952. emigrirao u Švajcarsku, gde je umro 1977. Tokom 40 godina snimio 75 kratkih i dugometražnih filmova, a 1972. dobio “Oskar” za životno delo.

1922. Nemačka i SSSR potpisali Rapalski ugovor kojim je Nemačka priznala Sovjetski Savez i obnovljeni diplomatski i trgovinski odnosi.

1940. Rođena danska kraljica Margareta II. Kraljica postala 1972. i bila prva žena koja je posle 600 godina sela na danski presto.

1944. Saveznička avijacija bombardovala Beograd u Drugom svetskom ratu. Poginulo više od 1.200 ljudi, više hiljada povređeno, razoreno oko 600 zgrada.

1945. Američke trupe u Drugom svetskom ratu ušle u nemački grad Nirnberg.

1947. U gradu Teksas u istoimenoj državi SAD poginulo više od 500 ljudi u eksploziji francuskog kamiona napunjenog nitritom.

1948. U Parizu osnovana Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj.

1964. Devetoro ljudi u Britaniji osuđeno na kazne zatvora od 25 do 30 godina zbog učešća u velikoj pljački voza 1963. Jedan od glavnih aktera “pljačke stoleća” Ronald Bigz uspeo da pobegne iz zatvora i stigne u Brazil, gde je živeo do maja 2001, kada se predao Skotland Jardu.

1970. Pod snežnom lavinom, koja je zatrpala dečji senatorijum u mestu Salanš u francuskim Alpima, poginule 72 osobe.

1975. Umro indijski filozof i državnik Sarvepali Radakrišnan, predsednik Indije od 1962. do 1967.

1982. Britanska kraljica Elizabeta proklamovala nov kanadski Ustav na osnovu kojeg su prekinute poslednje kolonijalne veze Kanade s Britanijom.

1988. U Tunisu ubijen Halil al Vazir, poznat kao Abu Džihad, vojni komandant Palestinske oslobodilačke organizacije.

1992. Košarkaši beogradskog “Partizana” u Istanbulu postali prvaci Evrope pobedom nad “Huventudom” iz Barselone, rezultatom 71:70.

1996. Bivšeg premijera Italije Betina Kraksija italijanski sud, na osnovu optužnice koja ga je teretila za korupciju, osudio u odsustvu na osam godina i tri meseca zatvora. Kraksi pobegao u Tunis i tamo ostao do smrti.

2001. Bivši predsednik Filipina Džozef Estrada predao se antikorupcijskom sudu pošto je taj sud izdao nalog za njegovo hapšenje zbog korupcije i lažnog svedočenja. Estrada se povukao sa mesta predsednika 20. januara pod pritiskom demonstranata i vojske.

2003. U Beču uhapšen Dragan Nikolić i izručen vlastima u Srbiji. Nikolić u odsustvu osuđen na 15 godina zatvora kao saizvršilac u ubistvu Željka Ražnatovića.

Facebook Comments Box

Related posts