Select your Top Menu from wp menus

07.04.

Umro slavni španski slikar El Greko – 1614. godine

Umro slavni španski slikar El Greko – 1614. godine
Photo Credit To Wikipedia

Na današnji dan 1614. godine umro je španski slikar El Greko, rođen na Kritu 1540. kao Dominikos Teotokopulos. Tvorac jednog od najoriginalnijih slikarskih opusa u istoriji evropskog slikarstva, bio zaboravljen i ponovo otkriven krajem XIX veka.

El Greko je bio slikar, vajar i arhitekta španske renesanse. El Greko se smatra velikim majstorem španskog i evropskog slikarstva, čiji individualni, dramatičan i ekspresionistički stil postaje poznat širom Evrope krajem 16. i početkom 17. veka.

Posle relativnog pada u zaborav od 17. do 19. veka, njegovo delo ponovo privlači pažnju stručnjaka i publike u 20. veku.

Dok je živio na Kritu bio je cenjen ikonopisac u poznom vizantijskom stilu. Nakon odlaska u Veneciju slika u venecijanskom stilu Ticijana i Tintoreta, a u Rimu studira najznačajnija dela Mikelanđela i antičku skulpturu u pinakoteci Vatikana.

Godine 1577. odlazi u Španiju, gde je živeo i radio do kraja svog života. U Španiji je razvio sopstveni stil koji karakterišu izdužene figure sa vlastitim manirističkim svetlom u okruženjima upečatljivog kontrasta boje.

Njegovo delo čine platna velikih dimenzija uglavnom rađena po narudžbini za oltare crkava, kao i portreti španskih plemića, erudita i sveštenika. Bio je veliki erudita i poznavalac klasične grčke i književnosti svoje epohe.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1348. Češki kralj Karlo IV osnovao Univerzitet u Pragu, prvi univerzitet u centralnoj Evropi.

1614. Umro španski slikar El Greko, rođen na Kritu 1540. kao Dominikos Teotokopulos. Tvorac jednog od najoriginalnijih slikarskih opusa u istoriji evropskog slikarstva, bio zaboravljen i ponovo otkriven krajem XIX veka.

1770. Rođen engleski romantičarski pesnik Vilijam Vodsvort. Najznačajnije njegovo delo su “Lirske balade”, knjiga koja je označila početak romantizma u engleskoj književnosti.

1866. Zemunski štampar Ignjan Sopron, na poziv bosanskog vezira Šerifa Osman-paše, otvorio prvu štampariju u Sarajevu i pokrenuo prve novine štampane u Bosni, nedeljnik “Bosanski vjesnik”. List uređivao Miloš Mandić, a izlazile na ćirilici i po Vukovom pravopisu.

1929. Beogradska radio-stanica prvi put direktno prenosila jednu fudbalsku utakmicu, prvenstveni susret BSK i “Jugoslavije”. Reporter bio Rade Stoilović.

1939. Musolinijeve trupe iskrcale se na obale Albanije i za 5 dana okupirale zemlju.

1941. Vlada Kraljevine Jugoslavije objavila proklamaciju o početku rata s Nemačkom i Italijom i izdala naredbu o opštoj mobilizaciji.

1943. U mestu Geri u SAD umro srpski pesnik, esejist i putopisac Jovan Dučić. Njegovo delo predstavlja vrhunac srpske lirike u dve prve dekade XX veka. Bio u diplomatskoj službi Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije. Od 1941. živeo u SAD, a njegovi posmrtni ostaci preneti u rodno mesto Trebinje u oktobru 2000.

1943. U laboratoriji u Bazelu, u Švajcarskoj, prvi put proizvedena droga LSD.

1945. Američki avioni u Drugom svetskom ratu potopili najveći japanski ratni brod “Jamato”.

1947. Umro američki automobilski magnat Henri Ford. Prve “benzinske kočije” konstruisao 1896, a 1899. počeo proizvodnju automobila. Prvi uveo serijsku proizvodnju, a 1908. stvorio “model T”, prvi “narodni automobil”.

1948. Osnovana Svetska zdravstvena organizacija. Statut Organizacije potpisalo 26 zemalja, a 7. april proglašen za Svetski dan zdravlja.

1955. Umrla američka filmska glumica Teda Bara, prvi “vamp” u istoriji kinematografije.

1961. Uhapšen jugoslovenski političar Milovan Đilas, bivši najbliži saradnik Josipa Broza Tita.

1963. Usvojen nov jugoslovenski Ustav kojim je naziv države Federativna Narodna Republika Jugoslavija promenjen u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. Nov Ustav popularno nazvan “povelja samoupravljanja” jer je njime samoupravni model primenjen u svim sferama i na svim nivoima društvenog života.

1966. Iz Sredozemnog mora kod španske obale izvađena američka hidrogenska bomba, ispala iz aviona zbog tehničke greške.

1975. U Zagrebu umro hrvatski slikar i grafičar Krsto Hegedušić. Bio inicijator i jedan od osnivača umetničke grupe “Zemlja”, osnivač slikarske škole “naivaca” u Hlebinama.

1990. Feribot “Skandinavska zvezda” zahvaćen plamenom tokom krstarenja u Severnom moru između Norveške i Danske. U nesreći poginulo 158 ljudi.

1992. Dan pošto je EEZ priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine bosanski Srbi proglasili, u Banjaluci, nezavisnost Republike Srpske, a predstavnici bosanskih Srba u Predsedništvu BiH Biljana Plavšić i Nikola Koljević dali ostavke.

1992. SAD priznale nezavisnost BiH, Slovenije i Hrvatske.

1994. U glavnom gradu Ruande Kigaliju ubijen premijer Agate Uvilingijimana.

2001. Policija rasturila antivladine demonstracije u više gradova u Turskoj. Radnici i građani revoltirani naglim padom nacionalne valute i skokom cena tražili ostavku premijera Bulenta Edževita i njegove vlade.

Facebook Comments Box

Related posts