Select your Top Menu from wp menus

27.04.

U pokušaju da pobegne iz Italije, uhapšen diktator Benito Musolini – 1945. godine

U pokušaju da pobegne iz Italije, uhapšen diktator Benito Musolini – 1945. godine
Photo Credit To Wikipedia

Premda je 15 godina bio na vlasti i spremao Italiju za rat, oružane snage Benita Musolinija su nespremne dočekale početak Drugog svetskog rata. Zbog toga je odlučio da odloži ulazak Italije u rat dok ne bude potpuno siguran koja će strana pobediti.

Tek nakon pada Francuske u junu 1940, nadajući se da će rat trajati samo još nekoliko nedelja, stupio je u oružani sukob. Njegova agresija na Grčku u novembru iste godine svima je pokazala da nije ništa učinio kako bi popravio katastrofalno stanje u italijanskim oružanim snagama.

Učestali italijanski porazi na svim frontovima i anglo-američko iskrcavanje na Siciliju 1943. okrenuli su većinu Musolinijevih kolega protiv njega na sastanku Velikog fašističkog vića 25. jula 1943. To je omogućilo kralju da mu oduzme mandat.

Konstituisana je nova vlada, čiji predsednik je bio maršal Badoljo. Po kraljevom naređenju Musolini je uhapšen i stavljen u kućni pritvor. Plašeći se mogućnosti da bi Nemci mogli da pokušaju da ga oslobode, Italijani su stalno menjali mesto njegovog boravka. Međutim, 12. septembra 1943. godine nemački padobranci izvršili su desant u blizini hotela „Kampo Imperatore“ na planini Gran Saso, u kojem je Musolini bio zatvoren, i oslobodili ga bez ijednog ispaljenog metka.

U pripremi ove operacije učestvovao je Hitlerov najsposobniji komandos, pukovnik Oto Skorceni, koji je lično dopratio Musolinija u Berlin. Nakon spasavanja Musolini je na severu Italije formirao marionetsku državu pod nazivom Republika Salo.

U aprilu 1945, u trenucima kada su se savezničke snage približavale Milanu, a nemačke povlačile iz Italije, Musolinija su zajedno sa njegovom ljubavnicom Klarom Petači u selu Dongo na jezeru Komo, kod mesta Đulino di Mecegra, 28. aprila 1945. uhvatili italijanski partizani pri pokušaju bega u Švajcarsku. Streljan je po kratkom postupku.

Narednog dana Musolinijevo telo, zajedno s telima drugih poznatih fašista, obešeno je naglavačke u mestima Komo i Milano (u jakim uporištima fašista) kako bi se protivnici fašizma narugali fašistima. Rat su preživeli Musolinijeva supruga Rakele s dvojicom sinova (Vitorio i Romano) i kćerkom (Eda), udovica grofa Ćana. Treći sin, Bruno, poginuo je u avionskoj nesreći.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1521. Urođenici filipinskog ostrva Maktan ubili portugalskog moreplovca Ferdinanda Magelana koji je predvodio ekspediciju na prvom putovanju oko sveta.

1737. Rođen engleski istoričar Edvard Gibon, autor dela “Opadanje i propast Rimskog carstva”.

1791. Rođen američki pronalazač Semjuel Finli Breze Morze, izumitelj telegrafa i Morzeove azbuke.

1822. Rođen američki general i državnik Julisiz Simpson Grant, predsednik SAD od 1869. do 1877. U Američkom građanskom ratu predvodio armiju Severa i prisilio na kapitulaciju komandanta snaga Konfederacije Roberta Lija.

1830. Južnoamerički vojskovođa i prvi predsednik Kolumbije Simon Bolivar, optužen za diktatorske ambicije, podneo ostavku.

1830. Beograd dobio prvo ulično osvetljenje, fenjere sa svećama.

1909. Grupa “Mladi Turci” oborila sa vlasti turskog sultana Abdula Hamida.

1915. Umro ruski kompozitor i pijanista Aleksandar Nikolajevič Skrjabin, preteča ekspresionizma u muzici.

1932. Rođen bivši južnoafrički ministar inostranih poslova Pik Bota, koji je 17 godina, koliko je bio na tom položaju, nastojao da ubedi svet da je aparthejd pravo rešenje za rasne razdore.

1937. Umro italijanski revolucionar Antonio Gramši, osnivač Komunističke partije Italije 1921.

1941. U Atinu, u Drugom svetskom ratu, ušli nemački tenkovi.

1945. Uhapšen italijanski diktator Benito Musolini, streljan narednog dana u mestu Donga, na obali jezera Komo.

1950. Velika Britanija priznala Izrael.

1956. Roki Marćano se povukao iz boksa kao jedini nepobeđen svetski šampion u teškoj kategoriji.

1960. Proglašena nezavisnost afričke države Togo, bivše francuske kolonije.

1961. Sijera Leone stekla nezavisnost od Velike Britanije.

1972. U Bukureštu umro Kvame Nkrumah, prvi premijer i predsedik Gane i jedan od lidera Pokreta nesvrstanih zemalja.

1978. Avganistanske vojne snage preuzele vlast u zemlji i uspostavile Vladu zasnovanu na islamskim principima. Predsednik Mohamed Daud ubijen, nov predsednik Nur Mohamed Taraki proklamovao Demokratsku Republiku Avganistan.

1992. Posle raspada SFRJ proglašena Savezna Republika Jugoslavija, zajednička država Srbije i Crne Gore, koja je trajala nepunih 11 godina.

1992. Zambijski vojni avion u kojem su bili fudbalski reprezentativci te afričke zemlje pao u Atlantski okean blizu Gabona. Poginulo svih 30 putnika.

1992. Rusija i 12 bivših sovjetskih republika postale članice Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke.

1993. Eritreja stekla nezavisnost od Etiopije posle tri decenije dugog građanskog rata i referenduma na kojem su građani glasali za nezavisnost.

1993. Predstavnici Kine i Tajvana u Singapuru počeli razgovore, prve od završetka kineskog građanskog rata 1949.

1997. U Hongkongu zvanično otvoren najduži viseći drumsko-železnički most u svetu, koji je povezao grad s novim aerodromom.

1999. U vazdušnim napadima NATO na SRJ pogođen centar Surdulice. Poginulo 17 osoba, povređeno 11, srušeno ili oštećeno oko 300 civilnih objekata.

2001. Rusija i Severna Koreja potpisale ugovor o unapređenju oružja koje je ta komunistička zemlja dobila tokom sovjetske ere.

Facebook Comments Box

Related posts