Select your Top Menu from wp menus

22.04.

Nemačka vojska u Prvom svetskom ratu prvi put upotrebila bojni otrov – 1915. godine

Nemačka vojska u Prvom svetskom ratu prvi put upotrebila bojni otrov – 1915. godine
Photo Credit To Wikipedia
Na današnji dan 1915. godine nemačka vojska u Prvom svetskom ratu na zapadnom frontu kod Ipra prvi put upotrebila je bojni otrov.

Hemijsko oružje je vrsta (vojnog) oružja koje se koristi u nameri da se ubije ili onesposobi neprijatelj putem hemijskih sredstava. Uključuje bojne otrove, dimne materije i zapaljiva sredstva.

Osim ubijanja ili onesposobljavanja trovanjem ljudi, stoke i biljaka koristi se i za kontaminaciju (zagađivanje), zadimljavanje ili osvjetljenje.

Primena hemijskog oružja je iz cisterni, granata, mina, bombi, raketa, magljenika, dimnih kutija i drugih sredstava.

Hemijsko oružje je drugačijeg oblika od konvencionalnog oružja ili nuklearnog oružja, pri čemu nema u prvi mah vidljivog delovanja (nasuprot konvencionalnom oružju gde se može videti na primer eksplozija bombe). Korišćenje živih organizama (npr. Antraks) u vojne svrhe se smatra biološkim a ne hemijskim oružjem. Ali se zato toksični produkat živih organizama (Botulin i Ricin) smatra hemijskim oružjem.

Prema Konvenciji o Hemijskom Naoružanju, bilo koja toksična hemikalija, bez obzira na poreklo, se smatra hemijskim oružjem, osim u slučajevima kada se koristi u situacijama koje nisu ilegalne (bitna pravna definicija poznata kao Kriterij Generalne upotrebe).

Oko 70 različitih hemijskih agenata je korišćeno ili čuvano kao hemijsko oružje tokom 20. veka.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1451. Rođena kraljica Kastilje Isabela I, jedna od najznačajnijih ličnosti španske monarhije. S mužem, kraljem Aragona Ferdinandom II, osnivač španske države. Bila pokrovitelj Kolumbovih pomorskih ekspedicija.

1500. Portugalski moreplovac Pedro Alvares Kabral na putu za Indiju otkrio Brazil.

1529. U Saragosi potpisan ugovor kojim su Španija i Portugalija odredile granice interesnih zona u Tihom okeanu.

1724. Rođen jedan od najvećih svetskih mislilaca, nemački filozof Imanuel Kant, čije je delo imalo ogroman uticaj na ukupnu filozofiju.

1766. Rođena francuska književnica Ana Lujza Žermen Neker, baronica od Stal-Holštajna, poznata kao Madam de Stal. Knjigom “O Nemačkoj” dala veoma značajan doprinos teoriji francuskog i evropskog romantizma. Njen salon u Parizu bio mesto okupljanja intelektualaca toga vremena.

1838. Britanski brod “Sirijus” prvi prešao Atlantski okean koristeći isključivo parni pogon. Putovanje od britanske luke Kork do američke luke Njujork trajalo 18 dana i 10 časova.

1870. Rođen Vladimir Iljič Uljanov Lenjin, vođa Oktobarske revolucije u Rusiji 1917, osnivač Komunističke partije i prvi sovjetski lider.

1881. Rođen ruski političar Aleksandar Fjodorovič Kerenski, predsednik privremene vlade od jula 1917. Smenjen u Oktobarskoj revoluciji posle čega je emigrirao u Francusku, a kasnije u SAD.

1904. Rođen američki naučnik Robert Openhajmer. Tokom Drugog svetskog rata vodio laboratoriju u Las Alamosu u kojoj je istraživana mogućnost proizvodnje atomske bombe.

1915. Nemačka vojska u Prvom svetskom ratu na zapadnom frontu kod Ipra prvi put upotrebila bojni otrov.

1916. Rođen američki violinista Jehudi Menjuhin, jedan od najvećih violinističkih virtuoza XXveka. Debitovao u osmoj godini kao solista u violinskom koncertu Feliksa Mendelsona.

1933. Umro engleski inženjer Frederik Henri Rojs, koji je s Čarlsom Rolsom 1906. osnovao automobilsku kompaniju “Rols-Rojs”.

1944. Na aerodromu Benina kod Bengazija u Libiji u Drugom svetskom ratu formirana Prva vazduhoplovna eskadrila Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, koja je posedovala 16 borbenih aviona “Spitfajer”.

1969. Britanac Robin Noks Džonston uplovio u luku Falmut i time okončao prvo putovanje oko sveta jedrilicom. Putovanje trajalo 312 dana.

1975. U Hondurasu vojnim pučem smenjen predsednik, general Osvald Lopez Arelano.

1990. Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj pobedila Hrvatska demokratska zajednica, a njen lider Franjo Tuđman izabran za predsednika Predsedništva Hrvatske. Po proglašenju nezavisnosti Hrvatske od Jugoslavije 25. juna 1991. Tuđman postao predsednik Hrvatske.

1992. U seriji ekspolozija u kanalizacionom sistemu u meksičkom gradu Gvadalahara poginulo oko 200 ljudi.

1994. Umro Ričard Nikson, predsednik SAD od 1969. Povukao se 1974, pre isteka drugog mandata, zbog umešanosti u “aferu Votergejt”.

1995. Vojne snage plemena Tutsi u Ruandi napale izbeglički kamp Kibeho, u kom su bili smešteni pripadnici plemena Hutu, i pobile oko 2.000 ljudi.

1997. Peruanska vojska uspela da uđe u rezidenciju japanskog ambasadora u Limi i oslobodi 71 taoca koje su četiri meseca držali gerilci levičarskog pokreta “Tupak Amaru”. U akciji poginuo jedan talac, tri vojnika i svih 14 gerilaca.

1999. U vazdušnim udarima NATO na Jugoslaviju pogođena rezidencija Slobodana Miloševića, koja je prethodno bila ispražnjena.

Facebook Comments Box

Related posts