Select your Top Menu from wp menus

21.04.

Rođena Elizabeta II, kraljica Velike Britanije od 1952. – 1926. godine

Rođena Elizabeta II, kraljica Velike Britanije od 1952. – 1926. godine
Photo Credit To Wikipedia/Joel Rouse/Ministry of Defence

Story Highlights

  • Na današnji dan 1926. godine rođena je Elizabeta II, monarh 16 kraljevskih zemalja Komonvelta.

Elizabeta II je rođena kao prvo dete u braku, Princa Alberta od Jorka i Ledi Elizabet Bovs-Lion. U vreme njenog rođenja, kralj je bio njen deda po ocu, Džordž V, a Elizabeta je bila treća u redu nasledstva, posle stirca Edvarda i oca Džordža.

Nakon što je 1936. godine njen stric, kralj Edvard VIII abdicirao, a Elizabetin otac postao kralj Džordž VI, Elizabeta je postala naslednica prestola. Bilo je predloga da se Elizabeti dodeli titula princeze od Velsa (jer je titula britanskog pestolonaslednika Princ od Velsa). Kralj Džordž je to odbio jer je to bila titula koja je dodeljivana supruzi prestolonaslednika, te bi joj je morao oduzeti u slučaju da dobije sina.

Kako se zdravlje starog kralja Džordža pogoršavalo princeza Elizabeta je počela preuzimati neke njegove dužnosti. Džordž VI je umro 6. februara 1952. godine. Vest o očevoj smrti zatekla ju je u Keniji, gde je boravila sa suprugom.

Njena vladavina je u prvim decenijama bila obeležena postupnim nestankom Britanske imperije, kao i stagnacijom i siromašenjem Velike Britanije, trendovima koji su na određeni način preokrenuti za vreme premijerskih mandata Margaret Tačer i Tonija Blera.

Kraljica Elizabeta je šef države koji je posetio najviše zemalja sveta. Posetila je čak 116 zemalja. Elizabeta, jedna od najdugovečnijih monarha u savremenom svetu, uživa veliku popularnost među svojim podanicima. Među članovima kraljevske porodice od nje veću popularnost ima jedino Princ Vilijam.

 

Dogodilo se na današnji dan:

753 p.n.e Romul, prema istoričaru Marku Terentiju Varonu, osnovao Rim.

1142. Umro francuski filozof i teolog Pjer Abelar. Kao zastupnik laičke nauke i antičke filozofije verovao u ljudski razum i poricao crkvene dogme. U književnosti poznat po ljubavnim pismima Eloizi.

1509. Umro engleski kralj Henri VII, osnivač dinastije Tjudor. Njegovim dolaskom na presto 1485. okončan četrdesetogodišnji rat dinastija Lankaster i Jork, “Rat dve ruže”.

1699. Umro Žan Rasin, francuski pesnik.

1816. Rođena engleska književnica irskog porekla Šarlota Bronte.

1828. Rođen francuski teoretičar umetnosti i filozof Ipolit Ten, član Francuske akademije od 1878. Kao teoretičar francuskog naturalizma, uticao na Emila Zolu i čitavu generaciju pisaca koja je s naučno-ekperimentalnim pretenzijama pristupala književnosti.

1836. Teksašani porazili Meksikance u bici kod San Hasinta, što je omogućilo nezavisnost Teksasa, koji je 1845. ušao u sastav SAD.

1856. Australija prva u svetu uvela osmočasovni radni dan.

1882. U Narodnom pozorištu u Beogradu izvedena prva srpska opereta “Vračara” Davorina Jenka, autora srpske himne “Bože pravde”.

1910. Umro američki pisac Mark Tven.

1915. Rođen američki filmski glumac meksičkog porekla Entoni Kvin, dobitnik dva “Oskara” za filmove “Viva Zapata” i “Žudnja za životom”. Proslavio se i filmom “Grk Zorba”.

1918. Poginuo nemački pilot Manfred fon Rihtofen, Crveni Baron, u Prvom svetskom ratu oborio 80 aviona.

1926. Rođena Elizabeta II, kraljica Velike Britanije od 1952.

1941. Šefovi diplomatija Nemačke i Italije Joahim fon Ribentrop i grof Galeako Ćano u Drugom svetskom ratu dogovorili se o podeli Jugoslavije na nemačko i italijansko područje.

1945. Poslednje nemačke trupe povukle se iz Bolonje.

1945. Sovjetska armija ušla u predgrađe Berlina.

1946. Umro engleski ekonomist Džon Mejnard Kejnz, poznat po delu “Opšta teorija zaposlenosti, kamata i novca” koje je donelo radikalan preokret u ekonomskoj teoriji.

1960. Prestonica Brazila premeštena iz Rio de Žaneira u Braziliju.

1967. Vojnim pučem u Atini uspostavljen režim “grčkih pukovnika” koji su sedam narednih godina sprovodili vojnu diktaturu.

1971. Umro Fransoa Divalije, Papa Dok, predsednik Haitija od 1957. Diktatorski režim održavao uz pomoć gangsterske milicije “Tonton Makut”.

1993. Vrhovni sud Bolivije na 30 godina zatvora osudiuo bivšeg diktatora Luisa Garsiju Mesu zbog masovnih ubistava i kršenja Ustava.

1996. Koalicija levog centra “Maslinovo drvo” pobedila na izborima u Italiji. To je prva pobeda levice u Italiji od Drugog svetskog rata.

1997. Prvi kineski vojnici ušli u Hongkong u okviru priprema za prelazak te britanske kolonije 1. jula pod suverenitet Kine.

1999. U vazdušnim napadima NATO na Jugoslaviju pogođeni poslovna zgrada “Ušće” u Novom Beogradu i Žeželjev most na Dunavu u Novom Sadu.

2000. Parlament Rusije ratifikovao rusko-američki Sporazum o ograničavanju nuklearnog naoružanja, START 2.

2003. U Francuskoj u 70. godini umrla Nina Simon, američka džez-pevačica. Bila izvrstan pijanista i borac za prava crnaca.

2003. Kapetan Jugoslovenske narodne armije Miroslav Radić dobrovoljno se predao srpskim vlastima i 17. maja izručen Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za ratne zločine u Vukovaru, s Miletom Mrkšićem i Veselinom Šljivančaninom.

Facebook Comments Box

Related posts