Select your Top Menu from wp menus

24.03.

Umro Žil Vern, slavni francuski pisac – 1905. godine

Umro Žil Vern, slavni francuski pisac – 1905. godine
Photo Credit To Wikipedia

Žil Vern bio je francuski romanopisac, pesnik i dramski pisac, najpoznatiji po svojim avanturističkim romanima i njegovom snažnom uticaju na književni žanr naučne fantastike.

Rođen u Nantu, trebalo je da prati stope svoga oca i postane advokat, ali već od rane mladosti ga je više privlačilo pozorište i pisanje tekstova.

Njegova saradnja sa izdavačem Pjerom Žilom Ecelom dovela je do stvaranja Neobičnih putovanja, veoma uspešne serije romana u kojoj su se nalazila dela kao što su Put u središte Zemlje, Dvadeset hiljada milja pod morem i Put oko sveta za osamdeset dana.

Vern se, generalno, smatra glavnim književnim autorom u Francuskoj i većem delu Evrope, gde je imao veliki uticaj na književne žanrove avangardu i nadrealizam.

Međutim, njegova reputacija je značajno drugačija u anglofonim regionima, gde se često spominje kao pisac fantastike i knjiga za decu, ne samo zbog skraćenih i izmenjenih prevoda u koja su njegovi romani često preštampavani.

Žil Vern je drugi najprevođeniji autor na svetu, a nalazi se između engleskih pisaca – Agate Kristi i Vilijama Šekspira – ali je bio najprevođeniji autor tokom šezdesetih i sedamdesetih godina 20. veka. Njegov doprinos žanru je bio takav, da se zajedno sa piscima Herbertom Džordžom Velsom i Hugom Gernsbekom, ponekad naziva jednim od „očeva naučne fantastike”.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1401 – U pohodu kroz Aziju i Sredozemlje tatarski vojskovođa Tamerlan osvojio je Damask.

1603 – Umrla je engleska kraljica Elizabet I. Engleska je tokom njene 45-godišnje vladavine postala vodeća zemlja u proizvodnji tekstila i vune, osnovala je prvu koloniju u Severnoj Americi – Virdžiniju, utemeljila Istočnoindijsku kompaniju, a britanski morepolovci, trgovci i gusari stvorili su temelje buduće britanske imperije. Presto je nasledio škotski kralj Džejms VI, čime je, kao Džejms I, objedinio englesku i škotsku krunu. Zajednički parlament osnovan je 1707, kada su se dve zemlje ujedinile u Veliku Britaniju.

1736 – U Budimu je mučenjem na točku ubijen vođa srpskih ustanika Pera Segedinac koji je 1735. u Pomorišju, Bačkoj i Posavini podigao Vojvođane protiv Austrije. Moriški komandant je opevan u narodnim pesmama, a Laza Kostić je napisao dramu “Pera Segedinac”.

1882 – Nemački bakteriolog Robert Koh objavio je da je izolovao bakteriju koja izaziva tuberkulozu, kasnije nazvanu “Kohov bacil”.

1882 – Umro je američki pisac Henri Vodsvort Longfelou, autor epske poeme “Hijavata”, u kojoj je prikazao folklorno bogatstvo severno-američkih Indijanaca.

1891 – Velika Britanija i Italija su postigle sporazum o granicama kolonija u području Crvenog mora.

1945 – Američke i britanske trupe su u Drugom svetskom ratu prešle reku Rajnu i nastavile prodor u unutrašnjost Nemačke.

1945 – U Beogradu je potpisan sporazum vlade Demokratske Federativne Jugoslavije i Uprave UN za pomoć i obnovu (UNRA). Sporazumom je predviđeno da UNRA pomogne u hrani, lekovima, obući i odeći, i da uputi stručnjake za obnovu poljoprivrede, industrije i saobraćaja u Jugoslaviji.

1962 – Umro je švajcarski fizičar, balonista i istraživač morskih dubina Ogist Pikar, profesor Univerziteta u Briselu. Godine 1931. postao je prvi čovek koji je dospeo u stratosferu, popevši se balonom do 15.780 metara. Od 1938. spuštao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000 metara.

1972 – Velika Britanija je uspostavila direktnu kontrolu u Severnoj Irskoj da bi sprečila sukobe paravojnih grupa katolika i protestanata.

1976 – U Argentini je vlast preuzela vojna hunta generala Horhea Videle, a predsednica Isabela Peron je uhapšena.

1976 – Umro je britanski feldmaršal Bernard Lo Montgomeri, jedan od vodećih savezničkih vojskovođa u Drugom svetskom ratu. Pobeda njegove Osme armije nad Afričkim korpusom nemačkog feldmaršala Ervina Romela u bici kod El Alamejna krajem 1942, preokrenula je tok rata u Africi.

1980 – U El Salvadoru zahvaćenom građanskim ratom, ubijen je najglasniji kritičar vojnih vlasti u toj zemlji, nadbiskup San Salvadora, Oskar Arnulfo Romero. Smrt uticajnog i popularnog borca za reforme i ljudska prava izazvala je zaoštravanje krize.

1989 – U vodama Aljaske brod “Ekson Valdez” ispustio je više od četiri miliona tona nafte.

1990 – Šri Lanku je napustilo 2.000 indijskih vojnika, poslednjih iz kontingenta od 50.000, koji su dve i po godine bezuspešno pokušavali da savladaju oružanu pobunu tamilskih separatista protiv centralnih vlasti u Kolombu.

1999 – U 20.00 časova snage NATO počele su napad iz vazduha na SR Jugoslaviju. Tokom 78 dana akcije pod nazivom “Milosrdni anđeo”, u kojoj je učestvovalo 19 zemalja, poginulo je više od 1.000 ljudi, a nekoliko hiljada je ranjeno. Teško su oštećeni vojni i civilni objekti, a šteta je procenjena na oko 30 milijardi dolara.

1999 – Vlada SR Jugoslavije proglasila je ratno stanje.

2000 – Lideri Evropske unije su na sastanku u Lisabonu usaglasli novu strategiju za Balkan – jačanje veza sa opozicijom i civilnim društvom u Srbiji u cilju postizanja demokratskog preobražaja u celoj SR Jugoslaviji.

2002 – Po prvi put u 74-godišnjoj istoriji Oskara, dvoje glumaca crnaca dobili su tu nagradu za najbolju mušku i žensku ulogu: Denzel Vošington za ulogu u filmu “Dan obuke” i Hale Beri za ulogu u filmu “Bal čudovišta”.

2003 – Zupanijski sud u Rijeci (Hrvatska) osudio je bivšeg hrvatskog generala Mirka Norca na 12 godina zatvora zbog zločina nad Srbima u Gospiću 1991. godine.

2006 – Posle skoro četiri decenije kampanje za nezavisnost Baskije, oblasti na severu Španije, separatistička organizacija ETA objavila je trajni prekid vatre i najavila borbu demokratskim sredstvima.

2008 – Umro je Boris Dvornik, jedan od najpoznatijih glumaca u istoriji Hrvatske i Jugoslavije. Najširu popularnost stekao je ulogama u TV serijama “Naše malo misto”, “Kapelski kresovi” i “Velo misto”.

Facebook Comments Box

Related posts