Select your Top Menu from wp menus

22.03.

Umro Johan Volfgang Gete, slavni nemački pisac – 1832. godine

Umro Johan Volfgang Gete, slavni nemački pisac – 1832. godine
Photo Credit To Wikipedia

Na današnji dan 1832. godine umro je slavni Johan Gete. Umro je u 83. godini života u Veimaru, gradu u kojem je proveo veći deo svoje karijere. Gete je bio pesniki, pisac, naučnik i umetnik.

Bio je takođe i visokopozicionirani političar na dvoru u Veimaru – prestonici nemačkog vojvodstva Sachsen-Weimar-Eisenach. U Geteovo vreme to vojvodstvo je bilo nezavisna država sa stotinjak hiljada stanovnika. Gete je bio glavni savetnik i ministar tadašnjeg vojvode Karla Augusta, čiji je dvor u Veimaru važio za jedan od najkulturnijih u Evropi.

Širina Geteovih intelektualnih interesa je zadivljujuća. Bavio se pesništvom, dramom, književnošću, botanikom, anatomijom, geologijom, mineralogijom, pa čak i teorijom boja.

Gete se ženio samo jednom, premda se više puta u životu zaljubljivao. Zanimljivo je da se kao starac od 72 godine zaljubio u mladu 17-godišnju devojku sa imenom Ulrika Levetcov. Planirao je da je zaprosi preko posrednika, ali je unapred bio odbijen.

 

Ostali događaji na današnji dan:

312. Papa Klement V ukinuo francuski monaški viteški red Templara, osnovan u Palestini 1118. radi zaštite poklonika Hristovog groba.

1599. Rođen flamanski slikar Anton Van Dajk, istaknuti predstavnik Flamanske slikarske škole. Učenik i saradnik slavnog Rubensa, proslavio se kao portretista. Godine 1632. postao je dvorski slikar kralja Čarlsa I.

1622. Indijanci ubili oko 350 belih naseljenika u Virdžiniji. To se smatra prvim indijanskim masakrom nad evropskim kolonistima u Severnoj Americi.

1794. Kongres SAD usvojio zakon kojim se američkim brodovima zabranjuje prevoz crnih robova iz Afrike u Ameriku.

1876. Rođen srpski pisac Borisav Stanković, jedan od začetnika moderne srpske proze. Prikazujući život rodnog Vranja s kraja XIX veka, dao je i psihološku analizu ličnosti, unoseći prvi put u srpsku literaturu erotiku i senzualnost.

1895. Pioniri filma braća Ogist i Luj Limijer demonstrirali su u Parizu prvi put pokretne slike, upotrebivši celuloidnu traku.

1904. U londonskom listu “Daily illustrated Mirror” objavljena, na naslovnoj stranici, prva novinska fotografija u boji.

1917. SAD prve priznale privremenu vladu Aleksandra Kerenskog, uspostavljenu nakon Februarske revolucije kojom je svrgnuta monarhija u Rusiji.

1919. Letom između Pariza i Brisela jednom u sedmici, uspostavljena je prva avionska međunarodna linija u svetu.

1923. Rođen francuski glumac i pantomimičar Marsel Marso, koji je obnovio umetnost pantomime. Poznat je po svom “Bipu”, modernizovanom Pjerou iz tradiconalne komedije.

1945. Egipat, Irak, Jordan, Liban i Sirija osnovali su u Kairu Arapsku ligu.

1948. Rođen kompozitor Endrju Lojd Veber, koji se proslavio mjuziklima “Isus Hristos superstar”, “Evita”, “Mačke” i “Fantom iz Opere”.

1979. Irski teroristi ubili su u Hagu britanskog ambasadora u Holandiji Ričarda Sajksa.

1980. Najviša indijska nagrada “Dragulj Indije”, uručena je misionarki Majci Terezi.

1983. Kandidat Laburističke partije Haim Hercog izabran je za predsednika Izraela.

1991. Irak je oslobodio 1.150 Kuvajćana zarobljenih tokom Zalivskog rata i zatražio da se ubrza puštanje na slobodu 60.000 zarobljenih Iračana.

1992. Na drugim višepartijskim izborima u Albaniji ubedljivo je pobedila Demokratska partija, čime je okončana vladavina komunista i njihovih naslednika.

1996. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio trojicu bosanskih Muslimana i jednog bosanskog Hrvata za ubistva, torture i zlostavljanje Srba 1992. u logoru Čelebići kod Konjica. To su bile prve optužnice za zločine nad Srbima počinjene tokom Bosanskog rata.

2001. U 91. godini umro američki crtač Vilijam Hana, koji je sa Džozeom Barberom stvorio Toma i Džerija, junake crtanih filmova, koji su uz “Kamenka i Kremenka”, “Medveda Jogija” i niz drugih animiranih filmova, autorima doneli sedam Oskara.

2001. SAD su donele odluku o proterivanju oko 50 ruskih diplomata pod sumnjom da su se bavili špijunažom. Rusija uzvratila proterivanjem četvorice američkih diplomata.

2002. Vrhovni sud Velike Britanije uvažio je molbu žene, kvadraplegičara i dozvolio da se aparati koji je održavaju u životu isključe, čime je po prvi put u Engleskoj neka osoba dobila pravo da umre.

2004. U raketnom napadu izraelske vojske ubijen je duhovni vođa i osnivač radikalnog palestinskog pokreta Hamas Šeik Ahmed Jasin, nakon što je izašao iz džamije u Gazi. U tom napadu poginulo je još sedam osoba.

Facebook Comments Box

Related posts